Konferencija
Kako odgojiti emocionalno inteligentno dijete

 

RADI PREPORUKA HZJZ OKO MJERA ZA SUZBIJANJE ŠIRENJA KORONOAVIRUSA COVID-19 ODRŽAVANJE KONFERENCIJE JE ODGOĐENO DO DALJNJEG!

OTKAZANA!

Zašto Mliječni zub?

Odnos s djetetom u prvim godinama života važan je temelj za njegov kasniji uspjeh u životu. Jesu li vaše odgojne vještine i kompetencije u skladu s potrebama djece suvremenog doba?

Inspirativna edukativna događanja Mliječni zub – odgajati znanjem i srcem namijenjena su roditeljima, kao i odgojno-obrazovnim stručnjacima koji rade s djecom rane i predškolske dobi. Na konferencijama učimo i razmjenjujemo iskustva s vrhunskim govornicima, stručnjacima i praktičarima iz pedagogije, psihologije, komunikologije, kao i popularnim autorima i roditeljima.

Gdje

Kraš Auditorium
Ravnice 48, Zagreb

Kada

Petak i subota, 13.-14. ožujka 2020.
9.00 – 17.00 sati

VIŠE
Želite biti roditelj emocionalno inteligentnog djeteta?

Želite biti roditelj emocionalno inteligentnog djeteta?

Kako naučiti dijete pravilnom prepoznavanju vlastitih i tuđih emocija? Kako ga naučiti kontroli emocija? Pitate se da li određena emocija pomaže ili odmaže djetetu u njegovom razvoju? Hoće li emocija dovesti do određenog cilja: sretnog, zadovoljnog i uspješnog djeteta?

Dokazano je da osobe koje imaju razvijene emocionalne vještine, lakše se mogu nositi sa zahtjevima i pritiscima okoline. Emocionalna inteligencija se može i treba graditi, tj. učiti kroz cijeli život. Kao roditelju djece rane i predškolske dobi konferencija će vam pružiti praktičnu primjenu znanja o emocionalnoj inteligenciji, razvoju emocionalne inteligencije i emocionalne pismenosti vaše djece.

Želite biti odgojitelj koji potiče razvoj emocionalne inteligencije djece?

Želite biti odgojitelj koji potiče razvoj emocionalne inteligencije djece?

Dijete koje je okruženo povoljnim uvjetima za razvoj izrast će u emocionalno zrelog čovjeka. Osim roditelja i obitelji, na dijete bitno utječe i predškolska ustanova, odnosno odgojitelji, stručni suradnici i djeca u njoj. Kako pružiti djetetu podršku i poticaj za što bolji razvoj unutar predškolske ustanove? Što ja kao odgojitelj mogu učiti i kako poticati razvoj emocionalne inteligencije djece?

Program konferencije obuhvaća pet osnovnih područja odnosno dimenzija na koja se odnosi emocionalna inteligencija: svijest o samome sebi i vlastitim emocijama, kontrola nad emocijama, motivacija, empatija, odnosi s drugima. Govorit će se o ulozi osjećaja u našem svakodnevnom životu, načinu na koji utječu na naš razum i ponašanje te kako ih možemo što učinkovitije upotrijebiti za sebe i u radu s djecom.

Predavači, govornici i moderatori

Autor i specijalni pedagog, Slovenija

Marko Juhant

Autor i specijalni pedagog, Slovenija

Autor i specijalni pedagog, Slovenija

Marko Juhant

Autor i specijalni pedagog, Slovenija

Stručni rad započeo je u Đačkom domu u Kranju, a deset godina kasnije odlučio se na promjenu te radio kao ravnatelj u odgojnoj instituciji Mladinski dom Malči Beličeve u Ljubljani. Deset godina poslije otvorio je svoju malu tvrtku – Čmrlj (Bumbar). U prvih deset godina rada tvrtke najviše su organizirani seminari za učitelje i »servis djece« u domu djeteta. Sljedeće godine ispunile su knjige o odgoju koje je napisao (15) i predavanja za roditelje i učitelje te javno izlaganje u medijima. Ovih dana je na novoj prekretnici za sljedeće desetljeće.

Sa Simonom Levc, koja je suautor knjige “Čuvar djetetovih dužnosti” (pazite, ne prava!), u proteklih sedam godina uspio je potaknuti na razmišljanje u našem društvu na svim razinama, osim isključivo traženja prava na uvažavanje dužnosti.

Aarhus University, Danska

prof.dr.sc. Lone Svinth

Aarhus University, Danska

Aarhus University, Danska

prof.dr.sc. Lone Svinth

Aarhus University, Danska

Izvanredna profesorica i doktorica znanosti obrazovne psihologije na Sveučilištu Aarhus u Danskoj.

Lone je dugi niz godina istraživala odnose odraslih i djeteta u ranom djetinjstvu i to po pitanju obrazovanja i brige – Early Childhood Education and Care (ECEC). Među temama koje je proučavala je i suradnja djece u predškolskom odgoju te značaj empatične skrbi za razvoj dječjeg emocionalnog i društvenog razvoja. Također je objavila istraživanje kako odrasli mogu spriječiti i riješiti dječje sukobe primjenom nježnog dodira i masaže.

Prof. psihologije u mirovini

prof.dr.sc. Vladimir Takšić

Prof. psihologije u mirovini

Prof. psihologije u mirovini

prof.dr.sc. Vladimir Takšić

Prof. psihologije u mirovini

Od jeseni 2019. godine umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju. Dijelom radnog vremena zaposlen na Univerzi na Primorskem u Kopru. Većinu radnog vijeka proveo je na Odsjecima za psihologiju sveučilišta u Zadru i Rijeci. Bio je gostujući nastavnik na različitim sveučilištima u Europi, Americi i Aziji. U četiri mandata bio je prodekan za znanstveno-istraživački rad i međunarodnu suradnju.

Objavio je 80-ak članaka u recenziranim časopisima i knjigama, a sudjelovao na 80-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Suosnivač je i tajnik Međunarodnog društva emocionalne inteligencije (International Society in Emotional Intelligence).

Godine 2008. dobio je priznanje Hrvatskog psihološkog društva „Marulić: Fiat Psychologia“ za izniman doprinos primijenjenoj psihologiji, a 2009. godine nagradu “Ramiro Bujas” za osobito vrijedno ostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije za međunarodnu promociju hrvatske psihologije. Zajedno s kolegama s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci 2014. godine dobio je Državnu nagradu za znanost za popularizaciju psihologije. Nagradu za životno djelo dodijelila mu je 2019. godine Zaklada Sveučilišta u Rijeci.

Najviše se bavi konstrukcijom i međukulturalnom validacijom psihologijskih mjernih instrumenata u području emocionalne inteligencije.

Kraš Auditorium

Ravnice 48
Zagreb

13. i 14. ožujka 2020.

9.00 – 17.00 sati

Osiguran prijevod

za predavanja na engleskom jeziku

Kids friendly event

Čuvanje djece u igraonici u subotu 14. ožujka

Raspored događanja

Registracija

Otvorenje konferencije

Predavanje: Emocionalna inteligencija – pokazatelj uspjeha u budućnosti

Emocionalna inteligencija označava skup emocionalnih vještina koje omogućuju da se na ispravan način odaberu osjećaji i nesvjesni mehanizmi u interakciji s drugima te doprinose shvaćanju i poboljšanju same prirode čovjeka. Ona predstavlja sklop više sposobnosti; kao što su sposobnost samorazumijevanja, samokontrole, samouvjerenosti, sposobnost empatije.

Razvoj emocionalne inteligencije kod djece najbolje mogu poticati roditelji. Djetetu treba model emocionalne inteligencije. Poznato je da djeca uče promatrajući, opažajući ponašanje drugih osoba i posljedica koje taj model svojim ponašanjem izaziva. Roditelj predstavlja jedan od najsnažnijih modela djetetovog učenja. Promatrajući roditelja dijete vidi kako reagira na frustracije te je li svjestan vlastitih emocija i emocija drugih ljudi. Roditelj mora biti spreman djetetu reći „ne“. Vrlo je bitno postavljanje granica, čiji razvoj počinje u najranijem djetinjstvu. Granice se ne nasljeđuju, već grade u najranijim odnosima. Dijete treba naučiti da može reći „ne“ ili da se s nečim ne slaže, poticati ga da ima pravo na svoje mišljenje, a da time ne ugrožava svoj odnos s okolinom. Blokirati djetetovu sposobnost reći „ne“, znači doživotno ga učiniti nekompetentnim.

Obitelj je prva škola za učenje emocija u kojoj se uči kako se osjećati o sebi i kako drugi reagiraju na naše osjećaje, kakve imamo izbore reagiranja, kako pokazati naše nade i strahove.

Pitanja koja se često postavljaju vezana uz uspješnost u životu bila su predmet brojnih istraživanja, kao n.pr.: „Da li je IQ bitan za uspješnost u životu ili je emocionalnost područje bitno za uspješnost?“ Emocionalnost je vještina koja određuje koliko se uspješno možemo koristiti sa svojim sposobnostima s kojima raspolažemo. Istraživanja pokazuju da je razvoj istog vezan uz roditeljske odnose, tako Daniel Stern navodi da je osnova emocionalnog života odnos djeteta i roditelja, intimnost i usklađivanje što oblikuje emocionalna očekivanja i koji odnosi se prenose na sva očekivanja u kasnijem životu. Dijete uči iz onog što vidi, a usklađivanje s roditeljima je dio ritma odnosa.

Na kraju postavljamo pitanje: „Zašto netko s iznadprosječnim IQ ne uspijeva u životu, zašto je netko usamljen i nema prijatelja usprkos svojim pozitivnim kvalitetama?“

Odgovor je u najvećem dijelu u ranim odnosima, razvoju pod utjecajem tih odnosa, vjerovanjima i slikama koje je dijete izgradilo tijekom razvoja kroz odnose, poticaje i usmjeravanja.

 

Predavanje: Rasti i napredovati unatoč poteškoćama

Velike su individualne razlike u načinima suočavanja sa stresom i nepovoljnim životnim uvjetima, kako među odraslima, tako i među djecom. Iako izloženost nepovoljnim utjecajima negativno utječe na većinu djece, neka djeca se ipak uspiju tome oduprijeti. Neki pojedinci usprkos stresnim životnim iskustvima uspiju savladati nepovoljne životne situacije i uspješno se prilagode. Pozitivan ishod u kontekstu životnih nedaća definira se terminom otpornost (Luthar, Cicchetti, Becker, 2000).

Pojam otpornosti se uključuje u ''zaštitne čimbenike na višestrukim razinama – pojedinac, obitelj, institucija, zajednica, i kultura'' (Cicchetti, 2010; str. 151).

Nalazi različitih istraživanja ukazuju na činjenicu da se otpornost počinje razvijati još u najranijoj dobi , a obrasci reagiranja na stresne događaje naučeni u ranom djetinjstvu utječu na kasnije prevladavanje stresnih situacija i nepovoljnih životnih događaja. Iako su djeca teškog temperamenta, djeca s tjelesnim ili psihološkim teškoćama u razvoju, kao i djeca koja žive u neadekvatnim životnim uvjetima pod povećanim rizikom od utjecaja negativnih stresora, učenje vještina funkcionalne i zdrave prilagodbe važno je i za djecu koja nemaju teškoća u razvoju i rastu u suportivnoj okolini.

Kurikul za razvoj otpornosti nastao je u sklopu LLP Comenius projekta RESCUR – Razvoj Europskog kurikuluma za razvoj otpornosti djece predškolske i osnovnoškolske dobi (2012.-2015.). Kurikul Na valovima nastoji njegovati socijalne, emocionalne i kognitivne kompetencije kod djece poučavajući ih kako koristiti svoje snage i sredstva da bi savladali zapreke i rasli i napredovali.

Program se sastoji od niza aktivosti za izgradnju otpornosti sve djece koje odgojitelj ili razredni učitelj provodi u sklopu redovnog kurikula. Šest je glavnih tema, s kojima se počinje u predškolskoj dobi te ih se dalje razrađuje i nadounjuje kroz osnovnu školu: razvoj komunikacijskih vještina, upostavljanje i održavanje zdravih odnosa, razvijanje pozitivnog mišljenja, razvoj samoodređenja, izgradnja osobne snage i pretvaranje izazova u prilike

Dok djeca u okviru Kurikula obrađuju određenu vještinu otpornosti u vrtiću/školi, istodobno imalu male zadatke za rad s roditeljima na toj vještini. Kada djeca uče i vježbaju određenu vještinu istodobno i u školi i kod kuće, uz potporu odgojitelja ili učitelja i roditelja, puno je veća vjerojatnost da će tu vještinu usvojiti i primijeniti u svakodnevnom životu u dječjem vrtiću školi, kod kuće, s prijateljima, i u svojoj zajednici.

Predavanje: Čitanje za budućnost

Čitajući, dijete uči uči biti tolerantno, darežljivo, druželjubivo, kontrolirati svoje emocije… Zahvaljujući čitanju, djeca saznaju kako nastaju prijateljstva, upoznaju nove riječi, uče pravopis i gramatiku, upoznaju prirodna i kulturna bogatstva svoje domovine i drugih zemalja, raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, uče o važnim znanstvenim spoznajama.

I zato je ljubav prema čitanju neprocjenjivo bogatstvo koje možemo darovati djeci.

Saznajte kako možemo potaknuti djecu da čitaju što više kako bi razvili kulturu čitanja te kako pronaći naslove koji će male čitatelje zainteresirati i otkriti im radost čitanja - naslove u kojima će naučiti nešto o sebi i svijetu koji ih okružuje, razvijati maštu, vizualnu kulturu i rječnik.

Pauza za kavu

Predavanje: Emocionalni i kognitivni razvoj - uloga emocionalne inteligencije i kompetentnosti

Kognitivni i emocionalni razvoj se preklapaju i u međusobnoj su interakciji. Nekada se smatralo da emocije treba pod svaku cijenu isključiti iz naše kognicije, jer one samo remete naše razumno djelovanje. Međutim, davno se uvidjelo da bi „razum bez emocija bio impotentan, emocije bez razuma bile bi slijepe” (Tomkins, 1962, str. 112). Koncept koji je devedesetih godina prošlog milenija konačno ujedinio ove dvije važne sfere naše ličnosti je emocionalna inteligencija. Autori koncepta Jack Mayer i Peter Salovey smatraju da ona „… općenito označava sposobnost prepoznavanja značenja emocionalnog sklopa, kao i prosuđivanje i rješavanje problema vezanih za emocionalni kontekst”. To je moderan koncept prilagođen demokratičnim kulturama, jer ne inzistira na diktiranim mjerilima emocionalnog ponašanja, nego dozvoljava osobna istraživanja, kao i kreiranje, razvoj i uživanje u svom unutrašnjem svijetu.

U izlaganju će biti navedeno ishodište koncepta, najvažnije suvremene teorije i detaljnije opisani modeli emocionalne inteligencije, a najviše njihove razvojne komponente. Uloga i važnost emocija u razvoju djeteta bit će prikazana kroz primjere istraživanja, kao i kroz realne situacije.  Kroz primjere će također biti diskutirano o tome kako emocije i kognicija uspješno koegzistiraju u konceptu emocionalne inteligencije, razvijaju empatiju i tako doprinose boljem i sretnijem životu. Kako se emocionalna inteligencija razvija tijekom čitavog života, moguće ju je razvijati, a za to su već izrađeni i provjereni programi za različite uzraste. Nacionalni kurikulum je u međupredmetnim temama predvidio uvođenje emocionalnih i socijalnih sadržaja kroz sve obrazovne cikluse i time konačno priznao status i važnost tih sadržaja u razvoju životnih vještina i kompetencija što je odavno napravljeno u razvijenim zemljama.

Tribina: Mediji - djeca - emocije

Današnja djeca od rođenja su okružena medijima. Pored gledanja televizije, već od najranije dobi služe se i pametnim telefonima i tabletima, često samostalno pristupajući sadržajima na internetu i video platformama, igrajući digitalne igre, preuzimajući aplikacije…

U toj je dobi ključna uloga roditelja i drugih članova obitelji te odgojitelja u dječjim vrtićima. Mogu li oni djeci pružiti potrebno vodstvo u korištenju medija? Postoje li obiteljska pravila, postavljaju li roditelji ograničenja, jesu li svjesni mogućih utjecaja različitih medijskih sadržaja na razvoj njihove djece, koliko su uključeni i zainteresirani za njihova medijska iskustva? Kakve mogućnosti imaju odgojitelji u kontekstu medijskog obrazovanja i poticanja medijske pismenosti kod djece, ali i roditelja?

Doc.dr.sc. Lana Ciboci, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Ana Dokler, glavna urednica portala medijskapismenost.hr, kroz interakciju s publikom tražit će odgovore na ova pitanja i dati pregled recentnih istraživanja i znanstvenih spoznaja o utjecaju medija na različite aspekte dječjeg razvoja.

Pauza za ručak

Interaktivno predavanje za roditelje: Podržite djetetovu prirodnu iskru kroz igre za opuštanje i svjesnost

Još u trudnoći trudimo se paziti na svoje psihofizičko zdravlje jer utječe na zdrav i uravnotežen razvoj ploda. To je nužno nastaviti i nakon što se dijete rodi, kad postajemo njegova osnovna zaštita i kontakt sa svijetom, glavni uzor kako se ponašati u različitim situacijama. Uz malo mudrosti, svjesnosti i promjenu navika, djeca nam mogu uvelike unaprijediti kvalitetu života i pomoći nam da otkrijemo ono najbolje u sebi jer se u njima gotovo poput ogledala zrcali sve ono što vide i osjete u nama.

Ivančica Tarade prenijet će vam dio svog iskustva druženja s vlastitom djecom i djecom na Relax Kids radionicama kroz konkretne i jednostavne igre i razgovore koje prakticiraju kako biste i vi na vlastitoj koži osjetili koliko je moćno naučiti različite tehnike opuštanja, kako poticati djecu da na vrijeme prepoznaju i transformiraju neugodne emocije u ugodne, maksimalno koriste svoja osjetila, nauče sami sebe ohrabrivati i osnaživati kroz pozitivan stav o sebi, nauče bolje komunicirati s drugima i jasno izraziti svoje osjećaje i mišljenje bez drame.

Govorit će o načinima koji pomažu odraslima da lakše surađuju s djecom (i reakcijama koje su nepoželjne i blokiraju suradnju) i kako brigom o sebi i sviješću o vlastitom ponašanju utječemo na djetetovo zdravlje te osjećaj ispunjenosti i unutarnjeg mira i sreće (a ne samo povremene, uzrokovane povoljnim okolnostima).

Djeca se rađaju s cijelim paketom sjajnih sposobnosti i kompetencija i trebaju podržavajuću okolinu koja neće tu prirodnu iskru ugasiti, već će je poticati da se dalje razvija na uravnotežen način i na obostrano zadovoljstvo. Način na koji se obraćamo djeci, želja da ih što bolje razumijemo ne utječu samo na njihove i naše živote, već i živote svih s kojima će oni kasnije stupiti u kontakt, a to nije mala količina ljudi.

Interaktivno predavanje za odgojitelje: Emocionalna pismenost djece i odgojitelja kao temeljna životna vještina

Emocionalna pismenost je sposobnost pojedinca da prepoznaje i razumije vlastite i tuđe emocije te učinkovito regulira svoja emocionalna stanja i interakcije s drugima.

Osnovne vještine emocionalne pismenosti se najlakše usvajaju između četvrte i osme godine života što upućuje na izrazito važnu i odgovornu ulogu odgojitelja djece rane i predškolske dobi u postavljanju temelja za optimalni socio-emocionalni razvoj djece.

Prilikom poticanja emocionalnog opismenjavanje djece rane i predškolske dobi potrebno je planirati aktivnosti koje za cilj imaju prepoznavanje facijalnih ekspresija, razumijevanje emocija i izražavanje emocionalnih vještina u skladu sa socijalnom situacijom.

Briga o emocionalnom opismenjavanju djece odraz je kulture ustanove i njezinog rasta i razvoja jer neminovno uključuje i rad na razvijanju vještina emocionalne pismenosti svih njezinih zaposlenika.

Interaktivno predavanje za odgojitelje i roditelje: Perfekcionizam kod djece

Imperativ uspjeha, koji prati odrastanje današnje djece, umanjuje radost učenja i spoznaje, sputava emocionalni razvoj.

Strah od neuspjeha čest je sudionik emocionalnog razvoja i socijalnog života današnje djece. On pojačava dječju potrebu za kontrolom realiteta, pretvara i malenu djecu u zabrinutu djecu.

Termini neuspjeh i uspjeh, anksioznost i moć, briga i kontrola osnovni su u poimanju i razumijevanju perfekcionizma. On danas nije samo težnja za izvrsnošću i postignućem već donosi ožiljke u odrastanju – psihotjelesne bolesti i neurotske smetnje, testnu anksioznost i efekt blokiranja pred ispit, sniženo samopouzdanje i poteškoće u zauzimanju za sebe na prikladan način.

U osnovi su neprepoznate poteškoće u razvoju senzoričke integracije i karakterne crte. Ili možda genetika?

Kako uspješno prevenirati negativne posljedice ovog fenomena, koji je u porastu kod današnje dječje populacije? Kako se nositi sa svojim perfekcionizmom u odnosu na dijete?

Kako pomoći djetetu koji je paralizirano testnom anksioznošću?

Samo su neka od pitanja na koja ćemo predložiti odgovore na ovom predavanju u kojem možete sudjelovati i svojim iskustvom.

Interaktivno predavanje za roditelje: U društvu s gospođom Srećom

Cilj ovog predavanja je osnažiti roditeljske i profesionalne kompetencije kako bismo kod djece razvijali vještine presudne za razvoj sretnog i zadovoljnog djeteta.

Kroz kraće osnažujuće izlaganje u prvom dijelu predavanja, osvijestit ćemo što nam je to potrebno za osjećaj sreće i kako se osjećati zadovoljno prvenstveno sa samima sobom. Budući da nas djeca više gledaju nego slušaju, učiti ih možemo jedino vlastitim primjerom.

Nakon uvodnog izlaganja slijedi interaktivni dio u kojem ćemo se oslanjati na našu seriju socioemocionalnih slikovnica (Gospodin IZ i gospođica PO, Ana i gospodin Strahojed, Mirko Bjesomirko, Gospođica Hoću) i pružiti mnoštvo alata i aktivnosti pomoću kojih možete kod djece razvijati: samoregulaciju, samopouzdanje, empatiju, samosvijest, asertivnost te značajno unaprijediti odnos s djecom i stvoriti mirno, ugodno i veselo ozračje u obitelji, ili vrtićkoj skupini.

Za sudjelovanje na ovom predavanju, ne trebaju vam bilježnice, niti olovke, treba vam svjesna prisutnost, o kojoj ćemo također govoriti kao o važnoj vještini za ostvarivanje iskrenog i povezujućeg odnosa s djecom.

Vjerujemo kako ćete nakon druženja s nama gospođu Sreću ponijeti i svojoj djeci.

Interaktivno predavanje za odgojitelje: Blokiranjem emocija do emocionalne nezrelosti

Zašto emocionalno nezrelo dijete nije prihvatljivo u sustavu školstva te se mora prilagoditi?
Što djeci čini blokada emocija i koliki utjecaj ima na društvo?
Kako odrasli (roditelji, vrtić i škola) utječu na blokadu emocija djeteta te dijete postaje emocionalno nezrelo?
Koje posljedice plaća dijete, a na kraju i čitavo društvo?

Nedostatak emocionalne zrelosti djeteta potječe od roditelja i nastavlja se u sustavu te tako zakida dijete onog što se po novijim istraživanjima pokazalo kao neophodno za pravilan rast i razvoj djeteta – emocionalne zrelosti.

Gdje se skrivaju uzroci nedostatka emocionalne zrelosti, kako ih nadoknaditi, što mogu drugačije činiti roditelji, a što vrtić i škola kako dijete ne bi bilo zakinuto za toliko bitni dio odrastanja.

Interaktivno predavanje za odgojitelje i roditelje: Dječji bijes i kako se nositi s njim - postavljanje granica bez agresije

Nekontrolirani emocionalni izljevi ili temper tantrumi često znaju biti noćna mora za roditelje, posebice ako ne znaju što se događa s njihovim djetetom. Mališanu koji je prije par trenutaka bio slatko zaigrano dijete pukne keks i “ulazi” u emocionalnu buru. Vrišti, baca se po podu, udara, baca igračke ili ga preplavljuje tuga. Zašto se to događa vašem djetetu i što mu treba kako bi se umirilo?

Temper tantrumi kreću od cendranja i plača te mogu dovesti i do vrištanja, udaranja, lupanja i zadržavanja daha. Jednako su česti kod djevojčica i dječaka te se često javljaju već nakon prve godine i obično traju do treće godine, no mogu i dulje.

Neka djeca često imaju tantrume, a druga rijetko. Tantrumi su zdravi dio razvoja djeteta. Oni su način na koji djeca pokazuju da su uzrujana ili frustrirana, no još nemaju kapacitet nositi se s emocijama koje rastu u njima. Tantrumi su najčešći tijekom druge godine života, vrijeme kada su govorno-jezične vještine u razvoju. Budući da djeca još adekvatno ne mogu reći ono što žele, osjećaju ili trebaju, frustrirajuće iskustvo može izazvati velike razine straha. Kako se govorno-jezične vještine poboljšavaju, tantrumi se smanjuju. Nošenje s frustracijom je vještina koju djeca savladavaju postepeno i za to im treba podrška odraslih kako bi ih uspjeli prebroditi i razviti mehanizam koji se naziva samoregulacija.

Na ovom predavanju prolazit ćemo zašto dolazi do temper tantruma, kako se roditelji mogu nositi s njima i što ako roditelji “zapnu” u rješavanju situacija.

Pauza za kavu

Kviz: Kakav je vaš EQ?

Zašto danas sjedim ovdje? Kako se osjećam? Što mi govori tjeskoba u prsima?
Zašto radim to što radim kad želim raditi nešto drugo? Zašto ne mogu prestati željeti da me svi vole?
Što misli i osjeća osoba preko puta mene? Što znači njen osmijeh? Ruga li mi se ili joj se sviđam?
Znam li uspostaviti i održati odnos? Znam li prepoznati kad iz odnosa otići? Imam li snage to učiniti?
Što radim u kriznim situacijama? Mogu li dati podršku? A mogu li ju primiti? Što je teže?
Činim li si dobro ili loše? Zašto se prejedam od stresa što ne stanem u omiljene traperice?

Odgovori na sva ova pitanja ovise o socio-emocionalnim kompetencijama, popularno nazvanim emocionalna inteligencija.
Ovim teškim pitanjima prići ćemo iz zabavne kviz-format pozicije, što bi svaka emocionalno inteligentna osoba učinila! 🙂
Malo ćemo bolje upoznati sebe i vidjeti koje su nam snage, a koji izazovi za ponijeti s konferencije u vlastiti život.

# Naziv Govornik Vrijeme Dvorana
1 Registracija 08:00-08:45
2 Otvorenje konferencije 09:00-09:15 Polivalentna
3 Predavanje: Emocionalna inteligencija – pokazatelj uspjeha u budućnosti prof.dr.sc. Dubravka Kocijan Hercigonja 09:15-10:00 Polivalentna
4 Predavanje: Rasti i napredovati unatoč poteškoćama prof.dr.sc. Mirjana Milanović 10:00-10:50 Polivalentna
5 Predavanje: Čitanje za budućnost Emica Calogjera Rogić 10:50-11:00 Polivalentna
6 Pauza za kavu 11:00-11:30
7 Predavanje: Emocionalni i kognitivni razvoj - uloga emocionalne inteligencije i kompetentnosti prof.dr.sc. Vladimir Takšić 11:30-12:30 Polivalentna
8 Tribina: Mediji - djeca - emocije doc.dr.sc. Lana Ciboci, Ana Dokler 12:30-13:15 Polivalentna
9 Pauza za ručak 13:15-14:15
10 Interaktivno predavanje za roditelje: Podržite djetetovu prirodnu iskru kroz igre za opuštanje i svjesnost Ivančica Tarade 14:15-15:15 Životinjsko carstvo
11 Interaktivno predavanje za odgojitelje: Emocionalna pismenost djece i odgojitelja kao temeljna životna vještina Staša Kukulj 14:15-15:15 Griotte
12 Interaktivno predavanje za odgojitelje i roditelje: Perfekcionizam kod djece prof. Tanja Sever 14:15-15:15 Domaćica
13 Interaktivno predavanje za roditelje: U društvu s gospođom Srećom Tihana Lipovec Fraculj i Tamara Vučković 15:15-16:15 Životinjsko carstvo
14 Interaktivno predavanje za odgojitelje: Blokiranjem emocija do emocionalne nezrelosti Anita Vadas 15:15-16:15 Griotte
15 Interaktivno predavanje za odgojitelje i roditelje: Dječji bijes i kako se nositi s njim - postavljanje granica bez agresije dr.sc. Maja Petković 15:15-16:15 Domaćica
16 Pauza za kavu 16:15-16:45
17 Kviz: Kakav je vaš EQ? Mia Roje Đapić 16:45-17:15 Polivalentna

Registracija

Predavanje: Emocionalna inteligencija - učenje ili odgoj?

Ako dijete samo učimo, a ne odgajamo, stavili smo ga u smrtonosnu opasnost!

Dijete od malena primjećuje razliku između dobrog i zla ili što je u redu, a što nije i to puno prije nego što progovori. Roditelji zato ne trebaju puno pričati o tome što je u redu a što nije, jer dijete ionako samo površno sluša dok indirektno, kao spužva skuplja sve signale oko sebe. Zato je djetetu potrebno osobno iskustvo u kojem je ono jedan dio događanja.

Koji je u tom vidu najbolji stil odgoja? Može li najposebnija baka ili djed biti bolje rješenje za odgoj djeteta od toga da dijete svaki dan odlazi u vrtić? Pa da, svakako mogu biti i bolji od odgojiteljica u vrtiću, ali…

Mogu li nedostaci u ranom odgoju utjecati na emocionalnu inteligenciju kasnije u životu? Što sam primjetio kod ponašanja djece udomiteljske obitelji i posvojene djece za koje se zna da biološki roditelji nisu baš puno brinuli u prvim mjesecima života?

Roditelji najviše utječu na dijete kao uzor. Oni su original od kojeg dijete kopira što ima neku vrijednost, a što nema vrijednosti. Što je dostojno, što nije, o čemu se ne razmišlja, pa kako dođe, tako se uzima zdravo za gotovo. A što trebaju roditelji učiniti, ako im kod ponašanja djeteta nešto ne odgovara, a očekivali su nešto drugo?

Emocionalna inteligencija razvija se odgojem, uzorom, životom. Ne lekcijama i ne motiviranjem!

Predavanje: Kako emotivno prikladan odnos odraslih i djece utječe na razvoj društvene i emocionalne inteligencije

Iz brojnih istraživanja je poznato da djeca ovise o pažljivim i brižnim odraslima koji im mogu pružiti zonu intimnosti i sigurne vezanosti.

U svom će predavanju, Lone Svinth detaljno razraditi ove potrebe i razgovarati o tome kako odrasli kroz empatičnu skrb mogu pomoći djeci od 0 do 5 godina da razumiju i reguliraju svoje osjećaje, kao i da nauče kako rješavati teške situacije i sukobe.

Na temelju promatranja interakcija odraslih i djeteta, Lone Svinth će govoriti o tome kako osjećajni i osjetljivi odrasli mogu prilagoditi dječja socijalna emocionalna iskustva u specifičnoj situaciji i kako brižna odrasla osoba može potaknuti sudjelovanje i razvoj.

Pauza za kavu

Predavanje: Kako vidjeti dijete, a ne različitost - važnost emocionalnog razvoja kod djece s teškoćama u razvoju

Imati dijete koje je različito na bilo koji način od prosječnog djeteta je iznimno teško i zahtjevno, jer to znači da je i roditelj različit od prosječnog roditelja. Različitost postaje dio identiteta cijele obitelji. Svakodnevica različite obitelji nije ona svakodnevica koju smo kao djeca zamišljali da ćemo imati kada ćemo imati svoju obitelj. To nije djetinjstvo koje su različiti roditelji zamišljali da će njihova djeca imati dok su željno odbrojavali 9 mjeseci do njegovog dolaska. I to je ono što roditelji u biti pitaju stručnjaka kada ispituju hoće li njihovo dijete ići u redovnu školu i biti poput druge djece – hoće li se moj toliko često maštani život ikad ostvariti?

U posljednje vrijeme se u medijima stavlja naglasak na poticanje inteligencije kod djece od najranije dobi pa tako postoje i različiti programi s naglaskom na isto, izrađuju se aplikacije i sl. No, pritom se zaboravlja na hijerarhijski razvoj djece, pri čemu emocionalni razvoj dolazi „prije“ kognitivnog razvoja. Ako dijete ne funkcionira dobro emocionalno, neće moći pokazati niti sve svoje kapacitete. Navedeno posebno dolazi do izražaja kod djece koja imaju nekakva odstupanja u razvoju, gdje se nerijetko u intervenciji stavlja naglasak na otklanjanje poteškoća, pri čemu se zaboravlja da su djeca s poteškoćama, prvenstveno – djeca. Sva djeca imaju iste želje i potrebe, samo neka imaju malo više potreba ili im je potrebna veća podrška.

Na predavanju će se pričati o važnosti podrške emocionalnom razvoju djece s razvojnim teškoćama, ali i o podršci roditeljima i kako da potiču emocionalni razvoj i pismenost kod svoje djece, bez obzira jesu li ona različita ili ne. Pričat će se o tome kako da roditelji ne zaborave biti i samo roditelji svojoj djeci, jer često moraju biti terapeuti, na što ih i okolina neprestano podsjeća.

Okrugli stol: Što osjećaju djeca s teškoćama u razvoju?

Uz adekvatnu terapiju, djeci s teškoćama u razvoju potrebno je omogućiti i zadovoljavanje potrebe za igrom, toplinom, ljubavi i pažnjom. Jesu li dovoljne terapeutske vježbe koje su usmjerene na razvoj djetetove “slabije strane”? Upravo emocionalna podrška djeci s teškoćama u razvoju pomaže djetetu razviti pozitivnu sliku o sebi i drugima, a razvoj emocionalne inteligencije priprema djecu na uključivanje u redovne odgojno-obrazovne programe.

Kako roditelji mogu biti podrška emocionalnom razvoju svoga djeteta? Zašto je potrebna stručna podrška roditeljima djece s teškoćama u razvoju? Kako postići ravnotežu između terapija i djetinjstva? Zašto je važan emocionalni razvoj djece te kako se u vrtiću može poticati razvoj emocija i socijalizacija? Odgovore na ova i slična pitanja dati će roditelji i stručnjaci s iskustvom u radu s djecom s teškoćama u razvoju.

Pauza za ručak

Interaktivno predavanje za roditelje: Primjenjive tehnike za razvoj empatije kod beba i male djece

Empatija nije genetski uvjetovana, niti nastaje sama od sebe. Empatija je vještina koja se ući već u najranijem djetinjstvu promatranjem roditelja i oponašanjem njihovog ponašanja. Zato je iznimno važno da roditelji budu odgovarajući uzori. Kada, recimo vidimo malo dijete kako tješi svog prijatelja, odmah pomislimo kako je empatično. Međutim, ono to zapravo nije, već oponaša reakciju/ponašanje koje je vidjelo kod roditelja kada je ono bilo tužno. Iako su neka djeca prirodno empatičnija, svoj djeci treba pomoć njima bliskih osoba u učenju i jačanju ove vještine. Empatija je u današnje vrijeme zapostavljena i sve više djece pati od njezinog manjka. A ona je ključna za moralno rasuđivanje, za suosjećanje s drugima, za zdrav emocionalni i moralni razvoj. Ova vještina je usko povezana sa suosjećanjem i moralnim promišljanjem i ponašanjem. Ona je temelj ponašanja poput darivanja, pomaganja ili pak požrtvovnosti. Djeca koja imaju razvijenu empatiju ne provode međuvršnjačko nasilje i imaju topliji i zdraviji odnos s roditeljima.

Na predavanju će biti objašnjeno kako roditelji već od prvog dana djetetovog života utječu na razvoj njegove empatije. Također će biti objašnjeno kako svojim radnjama i ponašanjima mogu pridonijeti razvoju i jačanju ove vještine kod djece u dobi do 1,5 godine. Roditelji će na predavanju moći vježbati tehnike koje će im pomoći u jačanju empatije kod djece u dobi do 1,5 godine, a koje će moći i kasnije koristiti.

Kroz predavanje roditelji će naučiti jačati empatiju pomoću igre, razgovora, Ja poruka, izraza "Žao mi je", naznačivanja emocija, fizičkog dodira i reagiranja na dječje potrebe.

Interaktivno predavanje za odgojitelje: Stvaranje podržavajuće okoline za dijete s teškoćama u razvoju

Uključivanje djeteta s teškoćama u razvoju u ustanovu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ili bilo koju drugu ustanovu, pretpostavlja pomno planiranje sustava podrške, prijelaza, korake kvalitetne provedbe i zadovoljavanje svih potreba djeteta, ali i njegove obitelji. U tom procesu bitno je uskladiti očekivanja svih sudionika. Stvaranje podržavajuće okoline koju čine svi djelatnici jedne odgojno-obrazovne ustanove odgovornost je svakog pojedinca koji sudjeluje u tom procesu, ne zato što mora ili mu je nametnuto, nego zato što je to put razvoja tolerancije i odgajanja budućih odgovornih pojedinaca/djece koji su senzibilizirani za potrebe drugih.

Inkluzivni pristup pretpostavlja jednake mogućnosti za sve; jednako pravo na igru, razvoj, druženje, učenje ali i svađu s vršnjacima na putu odrastanja. Djeca s teškoćama, ako nisu na zadovoljavajući način uključena u zajednicu, ne mogu iskusiti sve emocionalne i socijalne dobrobiti koje su im bitne za odrastanje. Socijalna okolina kroz spontane interakcije uči ih o vlastitim emocijama, daje modele za imitaciju emocionalnog izražavanja te utječe na pojavnost kontrole emocija.

Ovo predavanje ponudit će neke odgovore i mnogo primjera iz prakse stvaranja rano interventnog plana za podržavajuću okoline za dijete i obitelj unutar jedne odgojno-obrazovne ustanove. Cilj je osvijestiti sudionike o nepredvidivosti odgojno-obrazovnog procesa i rada s djecom s teškoćama u razvoju, važnost vlastite fleksibilnosti u radu, nužnosti akcijskog istraživanja i refleksivne prakse, planiranja i praćenja ishoda učenja djeteta te najvažnije stvaranja inkluzivnog konteksta učenja za svu djecu.

Interaktivno predavanje za odgojitelje i roditelje: Treningom moždanih valova do emocionalne ravnoteže

Učenje samoregulacije je proces koji omogućava djetetu upravljanje emocijama i ponašanjem kako bi postiglo ciljeve, komuniciralo prosocijalno s drugima i bilo uključeno u neovisno učenje. Kao i svi drugi procesi učenja i samoregulacija ima svoju podlogu u moždanom radu. Specifični obrasci moždane aktivnosti odraz su djelovanja milijardu živčanih stanica i neki od njih dovode do mogućnosti slabije samoregulacije.

Neurofeedback metodom cilj je ispraviti ove obrasce i potaknuti onu moždanu aktivnost koja omogućava uspješnije učenje ovog procesa. Da bi pojedinac bio uspješan u treningu mora biti opušten, smanjiti napetost i regulirati svoju pobuđenost. Dok uče kako upravljati moždanim valovima, djeca stječu prijeko potrebnu kontrolu nad svojim emocijama i ponašanjem i dobivaju osjećaj uspješnosti i zadovoljstva. Time se pokreće pozitivan krug samoregulacije, kojem je rezultat ugoda, bolja kontrola vlastitog ponašanja i povećano samopouzdanje. S obzirom da dijete konačno dobiva kontrolu nad svojim reakcijama i time dobiva pozitivnu povratnu informaciju od okoline smanjuje anksioznost i mentalnu napetost u situacijama koje su za njega stresne.

Neurofeedback treningom moguće je potaknuti proces poboljšanja samoregulacije i, uz ispravno i dosljedno vodstvo od strane roditelja i učitelja, dijete može lakše uspostaviti emocionalnu ravnotežu.

Interaktivno predavanje za roditelje: Vidim te, čujem te, važan si – važnost pažnje u dječjem razvoju

Od rođenja djeteta brinemo o njegovom fizičkom zdravlju te jako pazimo koliko je jelo, što je jelo, kada je jelo i slično. Brinemo dobiva li dovoljno na težini, ide li njegov fizički razvoj u skladu s dobi… Fokusirani smo na tjelesne promjene, bolesti, imunitet koji gradi itd. I to je sasvim normalno i u redu. No što kada bismo vam rekli da je čak i za fizički razvoj djeteta bitno koliko brinemo o njegovom psihičkom razvoju? Da je za njegov tjelesni razvoj bitno koliko dijete dobiva pažnje i mentalnih podražaja od najranije dobi? Neke roditelje ova informacija ne bi iznenadila i nekima je sasvim normalno da odgovaraju na potrebe djeteta. No vjerujemo da bi svima bila zanimljiva informacija što točno znači pažnja, koliko i kakve uopće je pažnje potrebno djetetu, te što se događa ukoliko ona izostaje.

Prema teoriji transakcijske analize strouk je jedinica pažnje. Eric Berne, osnivač transakcijske analize, smatrao je da primarna potreba djeteta nije ona za hranom već za dodirom drugog ljudskog bića, za njegovom pažnjom. Roditelji nisu savršeni i normalno je da ne mogu uvijek adekvatno odgovoriti na potrebe djeteta. No isto kao što se ništa strašno za njegov tjelesni razvoj neće dogoditi ako dijete preskoči jedan obrok , tako se ništa strašno neće dogoditi ni ako roditelji ne reagiraju uvijek „školski“, ako ne posvete uvijek dovoljno pažnje i vremena djetetu. Problem nastaje ako to postane djetetova svakodnevnica. Zato je neophodno da roditelji dobiju informacije, da se preispitaju i da imaju na umu da je važno da utaže djetetovu emocionalnu glad. Vodeći brigu i svom i djetetovom mentalnom zdravlju kroz znakove pažnje, zapravo vodimo brigu i onom fizičkom aspektu. Jer bez psihičke dobrobiti nema niti one fizičke.

Interaktivno predavanje za odgojitelje: Promatranje spontane dječje igre

Slušati ili čuti dijete? Gledati ili vidjeti dijete? Slušanje podrazumijeva prije svega vidjeti, a ne samo gledati, čuti a ne samo slušati. Slušati dijete i razumjeti proces djetetovog učenja ima veliku važnost jer tako otkrivamo i uočavamo individualne karakteristike i posebnosti svakog djeteta. „Pedagogija slušanja“ objašnjava nam da slušati dijete uključuje i pozorno praćenje djeteta na različite načine: dijalogom, interpretiranjem dječjih aktivnosti, likovnih radova i igre.

Promatrati djetetovu spontanu igru moguće je na različite načine. Jedan od načina bit će glavni sadržaj predavanja. Za potrebe procjene djetetove dobrobiti i uključenosti razvijena je tzv. Leuvenska skala uključenosti (’Leuven Involvement Scale’, LIS). Ova procjena se koristi kao polazna točka za daljnju analizu, pri čemu se posebna pozornost usmjerava na djecu s niže procijenjenom dobrobiti i uključenosti kako bi se uvidjelo iz kojeg razloga se ova djeca ne osjećaju zadovoljno i iz kojeg razloga se ne uključuju u aktivnosti. Ova analiza čini osnovu za intervenciju, koja se usmjerava bilo na pojedino dijete ili na opći kontekst i/ili pristup koji odgajatelji primjenjuju u radu.

Cilj predavanja je osvijestiti važnosti načina promatranja. C. Rinaldi teorijom „pedagogije slušanja“ naglašava da kada uistinu slušaš sebe, slušaš i druge, slušamo ne samo ušima, već svim osjetilima i tako ulazimo u refleksiju i samo – refleksiju.

Interaktivno predavanje za odgojitelje i roditelje: Lakše je graditi snažnu djecu, nego popravljati slomljene ljude – terapija igrom

Iako bismo voljeli da je djetinjstvo razdoblje radosti, ugodnih osjećaja i bezbrižnosti, nažalost, kada pogledamo u svijet neke djece, susrećemo bolne osjećaje tuge, ljutnje, boli i neshvaćenosti. U želji da pomognemo djeci, najčešće ih krenemo ispitivati što se dogodilo, kako se i zbog čega tako osjećaju. Oni nam najčešće na ta pitanja ne znaju niti mogu odgovoriti, upravo zbog njihovih razvojnih mogućnosti i biološkog načina funkcioniranje mozga.

Da bismo se razumjeli s nekim, valja govoriti njegovim jezikom, a prirodan jezik djece je – igra. U terapiji igrom, koristimo dva ključna i najmoćnija faktora zdravog razvoja – uspostavom, gradnjom i njegovanjem odnosa te korištenjem igre, kao prirodnog načina komunikacije i izražavanja, istraživanja i zadovoljavanja potreba, rješavanja problema, organizacije i reorganizacije pogleda na svijet i sebe. Upravo kao što većina odraslih svoje probleme izražava riječima, djeca će ih izraziti putem igre. Terapija igrom njeguje i zacjeljuje srca i odnose, daje djeci „i korijenje i krila“ i dokazano je efikasna u ublažavanju ili razrješavanju:
- emocionalnih i ponašajnih problema (strahovi, tjeskoba, teškoće pri odvajanju, nesamostalnost, nesigurnost, česte promjene raspoloženja, burne emocionalne reakcije, teškoće samokontrole, neprimjerene agresivnosti, ljutnje, nemira, prkosa, sukoba i teškoće suradnje s vršnjacima, teškoće u odnosu sa odraslima)
- stresnih ili traumatičnih događaja (rastava roditelja, odlazak ili smrt člana obitelji ili ljubimca, dolazak prinove u obitelji, hospitalizacije, oboljenja djeteta ili bliske osobe, zlostavljanja, zanemarivanja...)
- tjelesnih simptoma (trbobolje, glavobolje, nemogućnost kontrole ili zadržavanje stolice, nekontrolirano mokrenje (enureza), problemi sa spavanjem (noćne more i strahovi, buđenja) i drugi tjelesni simptomi bez medicinskog uzroka).

U terapiji igrom pružamo podršku djeci i obiteljima u tretiranju poteškoća, razvijanju otpornosti te gradnji podržavajućih odnosa čime uistinu gradimo snažnije ljude.

U ovoj ćemo radionici istraživati važnost igre za dječji razvoj, načine na koji su povezane emocionalne poteškoće s nedostatkom igre te isprobati i učiti o mogućnostima korištenja igre na terapeutski način.

Pauza za kavu

Tribina: Zdrava prehrana - put do pozitivne vibre

Kvalitetna prehrana i hidracija imaju važnu i veliku ulogu u razvoj djeteta. Zdrava prehrana osigurava normalan rast i razvoj djeteta. Svako je dijete individualno i različito reagira na određene namirnice stoga se prehrana treba prilagođavati djetetovim potreba i mogućnostima. Velika je i važna uloga roditelja i odgojno – obrazovnih ustanova u stvaranju zdravih prehrambenih navika djeteta. Prehrana utječe na emocije djeteta, dok su emocije naši pokretači ili kočnice.

Što su zdrave prehrambene navike djece i kako se postižu? Utječe li način prehrane na emocionalni razvoj djeteta? Kako odabrati kvalitetnu namirnicu i pripremiti kvalitetan jelovnik za dijete? Koja je važnost hidracije u razvoj djeteta? Koliko bi dijete dnevno trebalo popiti vode? Kako na kraj s problemima u hranjenju, odbijanju hrane, igranju s hranom, sklonosti slatkišima?

Navedena su samo neka od pitanja o kojima će se govoriti na tribini „Zdrava prehrana – put do pozitivne vibre“. O važnosti prehrane i hidracije djece predškolske dobi govorit će Diana Gluhak Spajić, magistra nutricionizma, Mašenjka Katić, magistra nutricionizma i certificirani sommelier za vodu te Željka Klemenčić,  gastro urednica, novinarka i autorica kuharica. Moderator je Bruno Šimleša.

Zatvaranje konferencije

# Naziv Govornik Vrijeme Dvorana
1 Registracija 08:00-09:00
2 Predavanje: Emocionalna inteligencija - učenje ili odgoj? Marko Juhant 09:00-10:00 Polivalentna
3 Predavanje: Kako emotivno prikladan odnos odraslih i djece utječe na razvoj društvene i emocionalne inteligencije prof.dr.sc. Lone Svinth 10:00-11:00 Polivalentna
4 Pauza za kavu 11:00-11:30
5 Predavanje: Kako vidjeti dijete, a ne različitost - važnost emocionalnog razvoja kod djece s teškoćama u razvoju Maja Bonačić 11:30-12:15 Polivalentna
6 Okrugli stol: Što osjećaju djeca s teškoćama u razvoju? Sanja Sharairi, Maja Bonačić, Mirna Granatin, Martina Trnka, Ivanka Gregurinčić 12:15-12:45 Polivalentna
7 Pauza za ručak 12:45-13:45
8 Interaktivno predavanje za roditelje: Primjenjive tehnike za razvoj empatije kod beba i male djece Iva Brčić 13:45-14:45 Životinjsko carstvo
9 Interaktivno predavanje za odgojitelje: Stvaranje podržavajuće okoline za dijete s teškoćama u razvoju Marija Matijević 13:45-14:45 Griotte
10 Interaktivno predavanje za odgojitelje i roditelje: Treningom moždanih valova do emocionalne ravnoteže Sara Dugić, Josipa Bosak 13:45-14:45 Domaćica
11 Interaktivno predavanje za roditelje: Vidim te, čujem te, važan si – važnost pažnje u dječjem razvoju Kristina Bačkonja 14:45-15:45 Životinjsko carstvo
12 Interaktivno predavanje za odgojitelje: Promatranje spontane dječje igre Lana Kihas 14:45-15:45 Griotte
13 Interaktivno predavanje za odgojitelje i roditelje: Lakše je graditi snažnu djecu, nego popravljati slomljene ljude – terapija igrom Sanja Ivanušević Grgas 14:45-15:45 Domaćica
14 Pauza za kavu 15:45-16:15
15 Tribina: Zdrava prehrana - put do pozitivne vibre Diana Gluhak, Mašenjka Katić, Željka Klemenčić, Bruno Šimleša 16:15-17:00 Polivalentna
16 Zatvaranje konferencije 17:00-17:15 Polivalentna

Organizator zadržava pravo izmjene rasporeda događanja.

Srebrni sponzor

Jana Nescafe

Sponzor

Childlife

Medijski sponzori

Roditelji.hr Klinfo Moderno roditeljstvo Mamin klik Supermame

Izlagači

Školska Knjiga Evenio

Stručni pokrovitelji