Konferencija
U potrazi za skrivenim talentima

16. STUDENI 2018. / Kaptol Boutique Cinema, Zagreb

PRIJAVI SE!

Zašto Mliječni zub?

Odnos s djetetom u prvim godinama života važan je temelj za njegov kasniji uspjeh u životu. Jesu li vaše odgojne vještine i kompetencije u skladu s potrebama djece suvremenog doba?

Inspirativna edukativna događanja Mliječni zub – odgajati znanjem i srcem namijenjena su roditeljima, kao i odgojno-obrazovnim stručnjacima koji rade s djecom rane i predškolske dobi. Na konferencijama učimo i razmjenjujemo iskustva s vrhunskim govornicima, stručnjacima i praktičarima iz pedagogije, psihologije, komunikologije, kao i popularnim autorima i roditeljima.

Gdje

Kaptol Boutique Cinema

Centar Kaptol, Nova Ves 17, Zagreb

Kada

Petak, 16.11.2018.

9.00 – 18.00 sati

VIŠE
Želite biti kreativan roditelj?

Želite biti kreativan roditelj?

Svako dijete je kreativno i talentirano, ima određene sposobnosti i potencijale koji treba razviti. Kreativnim pristupom odgoju potičemo i kreativan razvoj djeteta i dječji talent. Koliko će dijete biti aktivno, kreativno, talentirano ili darovito, ovisi o odnosu odraslih prema djetetu. Dijete će u onolikoj mjeri uspjeti razviti svoje sposobnosti koliko je kvalitetnija okolina u kojoj obitava, koja mu nudi razne poticaje kako bi postiglo ono što želi. Kakva treba biti obitelj da bi se u njoj razvilo kreativno, talentirano ili darovito dijete? Saznajte na konferenciji U potrazi za skrivenim talentima!

Želite biti poticajan odgojitelj?

Želite biti poticajan odgojitelj?

Fleksibilnost, kreativnost i razvojnost predškolskog programa nužni su preduvjeti za razvoj sposobnosti i interesa djece predškolske dobi, posebno za kvalitetno zadovoljavanje specifičnih odgojno-obrazovnih potreba talentirane i darovite djece. Kako u ranoj dobi djeca uglavnom imaju potencijalnu darovitost koju još ne iskazuju kao produktivnu, programe u predškolskoj dobi i način rada treba osmisliti tako da maksimalno potiču razvoj djetetovih potencijala.

Za prepoznavanje ove djece i kvalitetan rad od ogromne je važnosti iskustvo odgojitelja kao i njihova spremnost na individualan rad i što kvalitetniju suradnju s roditeljima.

Predavači, govornici i moderatori

Sveučilište Debrecen, European Talent Centre Budapest

dr.sc. Szilvia Fodor

Sveučilište Debrecen, European Talent Centre Budapest

Sveučilište Debrecen, European Talent Centre Budapest

dr.sc. Szilvia Fodor

Sveučilište Debrecen, European Talent Centre Budapest

Dr.sc. Szilvia Fodor profesorica je na Sveučilištu u Debrecenu, na Odsjeku za edukacijsku psihologiju, gdje drži predavanja o razvojnoj i edukacijskoj psihologiji te obrazovanju darovite djece. Glavna područja njezinog istraživačkog rada obuhvaćaju pozitivnu psihologiju u školi te razvojne aspekte talentiranosti, kreativnosti, motivacije i inteligencije kao elemenata visoke izvedbe i potencijalne darovitosti u ranom djetinjstvu.

Osim poučavanja i istraživanja, aktivna je u projektima poticanja i identifikacije talentirane I darovite djece u nekoliko škola, bavi se edukacijom odgojitelja i učitelja, članica je Europskog Talent Centra u Budimpešti. Od 2015. do 2017. bila je voditeljica mađarskog Templeton Programa za podršku kognitivne darovitosti.

DV Iskrica, Centar „Bistrić“

Jasna Cvetković-Lay

DV Iskrica, Centar „Bistrić“

DV Iskrica, Centar „Bistrić“

Jasna Cvetković-Lay

DV Iskrica, Centar „Bistrić“

Stručna suradnica i kordinatorica programa u Dječjem vrtiću Iskrica, u Zagrebu – Stručno razvojni centar za provedbu programa odgojno-obrazovnog rada u poticanju područno specifičnih darovitosti djece predškolske dobi. Utemeljiteljica, dopredsjenica i voditeljica programa i projekata Centra za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“, voditeljica stručnih edukacija licenciranih od strane MZO-a za voditelje kraćeg specijaliziranog programa (igraonica) za darovitu djecu predškolske dobi; voditeljica programa radionica i igraonica „Bistrić“ za darovitu djecu i učenike.
Stručna znanja za rad s darovitom djecom stekla je u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Autorica je pet priručnika i tri brošure, a objavila je i niz stručnih radova, tematskih brojeva časopisa – kao gost urednik, te je referirala na više stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu.

Učiteljski fakultet u Rijeci

dr.sc. Jasna Arrigoni

Učiteljski fakultet u Rijeci

Učiteljski fakultet u Rijeci

dr.sc. Jasna Arrigoni

Učiteljski fakultet u Rijeci

Dr.sc. Jasna Arrigoni, po struci pedagog, dugi niz godina radila je kao školski pedagog u osnovnoj školi u Rijeci. Njezini profesionalni interesi usmjereni su na pitanja potencijalno darovitih i talentiranih te načina njihova obrazovanja. Od 2003. godine radila je kao vanjski suradnik Učiteljskog fakulteta u Rijeci, a od 2010. godine je i stalno zaposlena te, između ostalog, vodi i kolegij Poticanje darovitih, za buduće učitelje primarnog obrazovanja i odgajatelje. Doktorirala je na području obrazovanja darovitih na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, čiji je i vanjski suradnik. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama i skupovima, izlagala radove, sudjelovala kao članica tima u raznim projektima u okviru sveučilišta i izvan njega. Ostvaruje suradnju sa stručnjacima iz inozemstva u realizaciji određenih projekata. U okviru MZOŠ bila je angažirana kao dio tima za izradu pravnih dokumenata koji se odnose na praćenje, identifikaciju i obrazovanje darovitih i talentiranih učenika. Voditeljica je i jedan od osnivača udruge Centar za poticanje darovitosti u Rijeci.

Kaptol Boutique Cinema

Centar Kaptol, Nova Ves 17, Zagreb

16. studeni 2018.

9.00 – 18.00 sati

Osiguran prijevod

za predavanje na engleskom jeziku

Film

Projekcija filma nakon konferencije

Raspored događanja

Registracija

Otvorenje konferencije

Prepoznavanje i poticanje darovitosti od jaslične dobi do polaska u školu

Danas sve veći broj roditelja djece rane i predškolske dobi uočava naprednost u nekom od područja razvoja djeteta. Može li se očekivati da će takva djeca sa sigurnošću očitovati svoj dar ili talent i u odrasloj dobi ? Zašto su roditelji pa i stručnjaci nerijetko zbunjeni osobinama darovite djece i ekstremima u njihovu ponašanju? Je li baš svako „napredno“ dijete ujedno i darovito?

U ovom predavanju osvrnut ćemo se na neke osnovne značajke prepoznavanja i utvrđivanja sposobnosti i osobina djeteta koje nazivamo „potencijalno darovitim“ te razmotriti što je to opća, a što područno specifična darovitost, što potencijalna, a što manifestirana, što je intelektualna, a što kreativno- produktivna darovitost i kako se manifestiraju i potiču u kontekstu predškolske ustanove. Da bi slušatelje uveli u složenost koncepta darovitosti, upoznat ćemo ih sa zamkama i dvojbama rane identifikacije te najbitnijim točkama u metodičkom pristupu radu s potencijalno darovitom djecom u redovitom i drugim vrstama predškolskih programa (posebni, kraći specijalizirani). Na kraju, zašto su darovita djeca u našem zakonodavstvu definirana kao djeca s posebnim potrebama i koje poteškoće nosi nesrazmjer u njihovom razvoju te zašto im je potrebna stručna pomoć i podrška u odrastanju.

Darovitost 2.0 - razvojni i poticajni koncept prepoznavanja talenata

Koncepti darovitosti često se fokusiraju na definicije visokih postignuća te označavanje osoba darovitim ukoliko posjeduju takve karakteristike. No, je li to najbolji način da se istaknu i promoviraju visoke sposobnosti? Je li takva identifikacija nužna za razvoj talenata? Ponekad je odgovor DA, no u ranom djetinjstvu važniji je inkluzivan i dinamičan pristup darovitosti koji omogućuje odgovarajući individualiziran obrazovno odgojni kontekst.

U ovom predavanju predstavit će se koncept Darovitost 2.0, temeljen na osnovnim idejama pozitivne psihologije i razvoju osobnih snaga djeteta, kakav je prikladan u ranoj dobi. Također, govorit će se o primjerima potkrijepljenima istraživanjima u kojima su inteligencija, kreativnost i motivacija dio dječjeg razvoja te kako se navedene osobine mogu razvijati u odgovarajućoj okolini, kako bi se djeca osposobila za visoka postignuća.

Pauza za kavu

12 talenata - kako ih podržati u spontanoj dječjoj igri i učenju

U mnoštvu iskustava koja okružuju malu djecu rijetke su tako autentične poruke kao poruke koje djeca daju sama sebi znajući da nose vlastite mogućnosti kao darove koji ih čine posebnima. U razvojnom procesu svakog djeteta proces učenja odvija se kontinuirano a reakcije djeteta u njemu idu od povlačenja preko sudjelovanja bez posebnog žara sve do gorljivog sudjelovanja u kojem zaborave na sve oko sebe.
Svi imamo talente, ali oni se kroz proces obrazovanja nedovoljno koriste. Nije slučajno da se pojedini talenti kod svakog djeteta ili odrasle osobe jasno ističu više od drugih, ali to se uglavnom uzima zdravo za gotovo, a zapravo je neprocjenjiv resurs. Ako želimo da se dijete u svakom trenutku odgojno – obrazovnog rada osjeća sposobno i samopouzdano, podržavanje talenata je dobro polazište.
Predavanje otvara prozor u svijet prepoznavanja dvanaest različitih talenata i načine kako ih možemo podržati u spontanoj dječjoj igri i učenju. Prije svega stvaranjem okruženja u kojem se procesi učenja djece odvijaju kroz aktivnosti koje im nude urođeni talent kao podršku učenju.
Poruka o vlastitoj darovitosti djeca će se sjećati još dugo nakon što napuste vrtić, a svi koji se bavimo obrazovanjem bit ćemo sretni ako ih takve poruke kroz proces odgoja i obrazovanja budu zauvijek pratile.

Igračke u funkciji facilitacije učenja

Koja je Vaša omiljena igra iz djetinjstva? Koliko ste se često igrali? Kojih igara? S kojim igračkama? Zašto?

Slika nasmijanog djeteta koje trči za loptom ili balonima sapunice jasno nam govori kako se to dijete osjeća dok se igra. Koliku ulogu u emocionalnom razvoju ima igra govore istraživanja u kojima djeca negativne osjećaje i stanja povezuju s odsustvom igre (Ramadan, Odzemir i Odzemir Beceren, 2012.)

O važnosti igre govori činjenica da je uvrštena kao temeljno dječje pravo u Konvenciji o pravima djeteta Ujedinjenih naroda. Povijest igre stara je koliko i povijest ljudske vrste, vjerojatno i starija ako uzmemo u obzir kako je igra kao aktivnost prisutna u brojnim životinjskim vrstama. Ključna je za razvoj kognitivnih, socijalnih vještina, fine i grube motorike i emocija. Djeca kroz igre uloga i igre s igračkama uče društvene norme i načine na koje funkcionira njihova neposredna i šira zajednica.

Kada je riječ o odnosu učenja i igre, igra je moćno oruđe u omogućavanju i olakšavanju procesa učenja. Igra može biti raznovrsna i ne utječe svaka jednako na proces učenja. Fizička igra omogućava kontrolu agresije, razvija socijalnu i emocionalnu inteligenciju te pomaže razvoju motorike. Igra s objektima potiče razvoj senzomotorike kroz istraživanje kao i razvoj pažnje te vještina govora, rezoniranja i rješavanja problema. Simbolička igra razvija jezik, različite vrste mišljenja poput kreativnog ili kritičkog, pomaže oslobađanju od egocentrizma i povećanju samokontrole, utječe na razvoj suradnje i smanjenje agresivnosti. Igre pretvaranja omogućavaju razvoj kognitivnih, socijalnih i akademskih vještina, razvoj govora, dedukcije, socijalne kompetencije i samoregulacije. Igre s pravilima pružaju sigurnost i osjećaj kontrole, a uključuju natjecateljske igre sa senzomotoričkim ili intelektualnim kombinacijama. Igre putem zaslona imaju za posljedicu razvoj strpljenja, refleksa/skraćeno vrijeme reakcije, tolerancije na neuspjeh, upornosti.

Ako govorimo o igri, govorimo i o igračkama kao „alatima“ igre. Zašto su toliko bitne? Kako i u kojoj mjeri utječu na razvoj djeteta? Kada je riječ o razvoju djeteta, postoje igračke koje su manje ili više ograničene u svom utjecaju na razvoj. To ne mora nužno značiti da su takve igračke loše. Igranje s lutkom koja imitira tjelesne funkcije može kod djeteta utjecati na razvoj empatije i brige za druge, ali neće razvijati, primjerice, djetetovu originalnost ili vještinu divergentnog mišljenja. S druge strane, otvorenije, jednostavnije i svrhovitije igračke od djeteta zahtijevaju veći angažman, različite pristupe i korištenje šireg spektra vještina; s toga opsežnije utječu na cjelokupan razvoj djeteta. Jednostavnije rečeno, igračke koje rade sve umjesto djeteta, ne potiču njegov razvoj. Za razliku od njih, didaktičke, tj. edukativne igračke moraju razvijati određene vještine kako bi njihova svrha bila ispunjena.

Predavanje će se baviti igračkama, u prvom redu didaktičkim, te njihovim pozitivnim učincima na učenja, poučavanje i kreativnost.

Unutarnji svijet darovite djece

Nije rijetkost da darovita djeca ostaju neprepoznata te se njihove specifičnosti u ponašanju tumače nečim drugim. Najčešće ideje koje se jave kad se spomene izraz ''darovito dijete'' su: dijete visokih intelektualnih sposobnosti, odlično u školi, veselo, ambiciozno, okruženo prijateljima. Nažalost, takva slika je vrlo rijedak primjer. Darovito dijete može iskazivati različit spektar ponašanja (od agresije do povlačenja) koji može zasjeniti njihovu darovitost te otežati identifikaciju. Ponašanja darovite djece posljedica su njihova drugačijeg socio-emocionalnog razvoja. Ponekad se ta različitost može zamijeniti tumačenjem u vidu neke druge dijagnoze kojom se pokušava objasniti takvo ponašanje djeteta.

Na ovom izlaganju naglasit ćemo specifičnosti unutarnjeg svijeta darovite djece, načina na koji osjećaju, načina na koji razmišljaju i ponašaju se. Boljim razumijevanjem unutarnjeg svijeta darovite djece možemo adekvatnije reagirati i pružiti im potrebnu podršku i razumijevanje. Osjećaj prihvaćenosti i razumijevanja, podrška okoline, visoko samopoštovanje i pozitivna slika o sebi igraju veliku ulogu u realizaciji potencijala koje darovita djeca imaju. S današnjim znanjima možemo pomoći djeci, a time kasnije i odraslima, da se osjećaju ugodno u društvu u kojem žive te da se uz našu podršku ostvare i u socio-emocionalnom području života.

Interaktivna diskusija

Pauza za ručak (u organizaciji sudionika)

Potencijalna kreativnost djece i mladih – razumijevanje, poticanje, mjerenje

Kreativnost kao konstrukt, oduvijek je bila izazov za stručnjake, znanstvenike, praktičare. Tijekom povijesti mijenjao se njezin značaj, zastupljenost u praksi i istraživačkim interesima znanstvenika, nastajali su brojni programi za njezino poticanje. Oduvijek je bilo pojedinaca koji su nudili kreativna rješenja brojnih praktičnih i znanstvenih problema, unaprjeđivali kvalitetu života, uglavnom stvarajući nove proizvode. Smatra se da u 21. stoljeću kreativnost igra značajnu ulogu u razvoju ekonomije svake zemlje. Znanstvenici ističu da se kreativnost može razvijati pa se brojni programi namijenjeni predškolskoj djeci intenzivno bave problemima poticanja kreativnosti. Kod potencijalno darovite djece kreativnost je jedna, uz sposobnosti i osobine ličnosti, važna komponenta iskazivanja darovitosti.

Cilj je izlaganja prezentirati najnovija stremljenja na područja razvoja, poticanja i mjerenja kreativnosti. Također se želi ukazati na položaj potencijalno darovite djece u hrvatskom obrazovnom sustavu te potrebu za pokretanjem organiziranog sustava obrazovanja darovitih i talentiranih. Posebno će se dati pregled aktivnosti Centra za poticanje darovitih, Rijeka kao jednog od čimbenika u osvještavanju javnosti o potrebama darovite I talentirane djece. Jedna od značajnijih aktivnosti Centra, kao European Talent Point-a u europskoj mreži ESTN, jeste pokretanje projekta standardizacije i primjene testa potencijalne kreativnosti EPoC u RH. Test je nastao kao rezultat zajedničkog znanstvenog istraživanja kreativnosti, investicijske teorije kreativnosti, Todda Lubarta i Roberta J. Sternberga. EPoC test nudi mjerenje u različitim domenama: jezično-literarnoj i likovnoj, matematičkoj, znanstveno-istraživačkoj, socijalno-interpersonalnoj, glazbenoj, kineziološkoj domeni. Prezentirat će se njegove mogućnosti u primjeni u neposrednom radu s djecom. Temeljni cilj projekta EPoC testa je objavljivanje testa na hrvatskom jeziku kako bi se na taj način obogatila znanstveno-stručna i praktična dimenzija rada s potencijalno kreativnom i darovitom djecom i mladima.

Studija slučaja DV Lojtrica: Darovito dijete istražuje svijet - integracija darovitog djeteta u redovni program

Poticaj za izbor i provođenja projekta bio je daroviti dječak, koji je zbog svojih iznadprosječnih intelektualnih sposobnosti i nedostatka socijalnih vještina teško ostvarivao prijateljstva i komunikaciju s ostalom djecom u skupini.

Zbog toga mu je bilo teško dijeliti interese s drugom djecom, što je često rezultiralo nezadovoljstvom , nedostatkom interesa za aktivnosti u skupini i osamljivanjem.

U suradnji s roditeljima dječaka i psihologinjom provedena je i diferencijalna identifikacija kojom je potvrđena njegova darovitost. To nas je potaknulo da uz drugačiji pristup putem projektne metode pomognemo dječaku i potičemo sve aspekte socio-emocionalnog razvoja, ali i njegovih specifičnih sposobnosti.

Iz razgovora smo doznali da dječak voli putovati, a posebno su ga zanimali gradovi koje je proputovao njegov otac, pa je taj interes određen kao polazna točka. Donoseći razna sredstva i materijale dječak je potaknuo interes za područje geografije i kod ostale djece. Zajedno su proučavali globuse, enciklopedije, atlase i zemljopisne karte razvijajući spoznaju o raznim zemljama, gradovima i njihovim specifičnostima. Nakon toga je sav interes preusmjerio u proučavanje drevnog Egipta. Djeca su za ovo područje pokazala još veći interes, te su zajedno osmišljavali razne umjetničke aktivnosti. Proučavali su papiruse, učili egipatsko pismo, modelirali mumije i gradili piramide. Ova tema još više je povezala dječaka s djecom što mu je pomoglo da u potpunosti razvije osjećaj sigurnosti, povjerenja i pripadnosti skupini.

Kroz razne likovne i istraživačko spoznajne i aktivnosti, daroviti dječak učio je surađivati s djecom uz međusobno prihvaćanje različitosti. Za razvoj odnosa s djecom, za dječaka je bilo važno da nauči poštivati tuđa prava, želje i potrebe uz dogovaranje i demokratsko odlučivanje što je najviše dolazilo do izražaja u simboličkoj igri. Djeca koja su sudjelovala u projektu pomogla su dječaku da nauči poštivati pravila skupine.
Problemi samopoštovanja darovitog dječaka potječu iz njegovih karakteristika, kao što su: sklonost da sebe promatra kritički, moguća izloženost starijim suigračima i njihovim problemima, raniji govorni razvoj i ranije samovrednovanje te svijest o tome da je drukčije. Upravo zbog toga smo dječaka poticali na prihvaćanje različitosti kao pozitivnih dijelova svoje ličnosti. U skladu s tim postavljene su i zadaće za razvijanje emocionalne kompetencije dječaka kroz prepoznavanje vlastitih i tuđih emocija, prihvaćanje emocija, imenovanje, razlikovanje i njihovo razumijevanje te iskazivanje na primjeren i socijalno prihvatljiv način.

Kroz društvene igre koje su često bile prezahtjevne za većinu djece, dječak je razvijao kooperativnost prilagođavajući igru kako bi i druga djeca mogla sudjelovati. Također je naučio prihvaćati inicijativu i sugestije drugih u dogovoru oko pravila igre ili organiziranja aktivnosti.
Kod dječaka su primijećeni značajni rezultati u razvoju kompetencija i samovrednovanja, u sposobnosti regulacije emocija i uspostavi emocionalne stabilnosti.

Pozitivne promjene vidljive su i u razvoju odnosa s vršnjacima. Dječak je razvio kompetencije potrebne za timski rad, pokazao je spremnost za prihvaćanje inicijativa i dogovaranje radu i igri, te je razvio i pozitivne odnose prema sebi i okolini.

Projekt je trajao godinu i pet mjeseci (tijekom dvije pedagoške godine).

U sklopu projekta ostvarena je suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom. Organiziran je posjet osnovnoj školi, gdje su djeca sudjelovala na satu geografije. Projekt je predstavljen roditeljima na oglednom satu te je poslužio za pisanje studije slučaja.
Projekt je prezentiran na regionalnoj i državnoj smotri projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo kao primjer dobre prakse.

DV Cvit Mediterana: Iskustva u radu s potencijalno darovitom djecom

Imajući u vidu važnost ranog otkrivanja i prepoznavanja darovite djece te ranog poticanja njihovog razvoja, proces unapređivanja rada s darovitom djecom u DV Cvit Mediterana u Splitu razvijao se kroz nekoliko etapa:

• edukacija stručnih djelatnika i odgojitelja
• senzibiliziranje odgojitelja za potrebe darovite djece
• korištenje multidimenzionalnog modela identifikacije
• timski rad na planiranju diferenciranog programa
• provedba diferenciranog programa u redovitim skupinama i u igraonici
• timsko praćenje i procjenjivanje potencijalno darovite djece tijekom provedbe obogaćenog programa

Kriteriji prijema djeteta u igraonicu za potencijalno darovitu djecu određeni su primjenom multidimenzionalnog modela identifikacije koji uključuje procjene odgojitelja, roditelja, pedagoga i psihologa. Procjenjuje se razvojni status i osobitosti djeteta, kroz opažanje djetetovih interesa, uočavanje ponašanja karakterističnih za darovitu djecu, kvalitativnu analiza kreativnih i drugih uradaka djeteta, te primjenu standardiziranih psihologijskih testova sposobnosti i/ili razvojnih testova.

Darovito dijete predškolskog uzrasta ima neke posebne potrebe u odgoju i obrazovanju koje proizlaze iz njegovih specifičnih osobina:
• potreba za kontaktiranjem s vršnjacima prema kronološkoj dobi
• potreba za kontaktiranjem s vršnjacima prema intelektualnoj dobi
• potreba za neovisnošću u učenju
• potreba za izazovima sve do točke moguće pogreške
• potreba za širokim programom kojim se potiče cjelokupni razvoj djeteta

Osnovna načela u radu s djecom su naglašena individualizacija i zadovoljavanje specifičnih potreba svakog djeteta kroz različite vrste aktivnosti koje kod djece potiču aktivno učenje, kreativno mišljenje i više razine misaonih procesa.U cilju zadovoljavanja potreba darovite djece organizirali smo specijalizirani program i obogaćene aktivnosti. Uvođenjem ovog posebnog programa i obogaćenih aktivnosti zadovoljavamo osnovne čimbenike u radu s darovitom djecom.

Okrugli stol

Odgojno-obrazovni rad u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju planira se i oblikuje cjelovito, što je važno s obzirom na to da se u ranoj i predškolskoj dobi pojam talentiranosti i darovitosti povezuje s potencijalom koji rano uočavamo i utvrđujemo, ali koji će se tek daljnjim razvojem očitovati u punoj mjeri u pojedinim područjima. Tempo i način razvoja svakog djeteta jest individualan, što znači da je razumljivo da se djeca jednake kronološke dobi razlikuju po svojim razvojnim mogućnostima s obzirom na potrebe i interese. Podrška talentiranoj i potencijalno darovitoj djeci i unutar odgojno-obrazovnog sustava od iznimne je važnosti jer se nalaze unutar tog sustava upravo u kritičnom razdoblju za razvoj svojih visokih potencijala i za ostvarenje talenata ili darovitosti.

Cilj okruglog stola je prikazati sliku realnog stanja odgojno-obrazovne podrške talentiranoj i potencijalno darovitoj djeci. Koji su načini i vrste obrazovanja stručnih suradnika i odgojitelja za rad s potencijalno darovitom djecom? Jesu li svi vrtići obvezni provoditi program za potencijalno darovitu djecu? Koji su kriteriji i kako se planira, provodi i vrednuje odgojno-obrazovni rad u programu za talentiranu ili potencijalno darovitu djecu? Na ova i slična pitanja, kroz interaktivnu komunikaciju, odgovore će nam dati stručnjaci ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u programima za potencijalno darovitu djecu.

DV Petar Pan: Poticanje kreativnog i kritičkog mišljenja

Poticanje kritičkog mišljenja pomaže djeci da pokušaju sami doći do rješenja, da tragaju za informacijama i odgovorima, da se dublje upuste u istraživanje nečeg što ih zanima. Puno je važnije da istražuju načine kako doći do rješenja, dok je samo rješenje problema manje važno. Dijete će samostalno pronalaziti snagu i kreativnost u sebi da prebrodi svaki izazov.

Poticanjem kreativnog mišljenja kod predškolskog djeteta omogućit ćemo djetetu da pronađe vlastito rješenje problema, bogati svoju maštu, potiče govorno jezični razvoj.

Sudionici će biti u mogućnosti aktivno sudjelovati u aktivnostima koje potiču kritičko i kreativno mišljenje kod potencijalno darovite djece. U prvom dijelu biti će prikazan eksperiment „kako napuhati balon bez puhanja“ te na koji način potaknuti kritičko mišljenje kod djeteta. U drugom dijelu pokušat ćemo stvoriti priču uz pomoć “cubic“ kocke, te pronaći alternativne načine stvaranja priče.

Poticajan roditelj, darovito dijete

Kako je biti roditelj darovite djece? Koji su izazovi u odgoju darovite djece? Na koji način su djeca identificirana kao darovita? Kolika je i kakva odgojno-obrazovna uloga i podrška vrtića i škole u razvoju darovite djece? Je li je važan partnerski odnos roditelja i vrtića/škole? Kroz osobna iskustva, na ova i slična pitanja, odgovore će dati Iva i Ranko Smiljanić, roditelji darovite djece.

Njihova dva sina, Lovro i Filip, ispričat će nam kako je biti darovito dijete, osjećaju li se drugačijm, na koji način komuniciraju i surađuju sa vršnjacima, što rade u školi, a što na dodatnim aktivnostima.

DV Špansko: Uloga odgojitelja/roditelja u poticanju kreativnosti i razvoju potencijalno darovite djece

Cilj: upoznati se s jednim od načina primjerenog poticanje razvoja osobnosti, specifičnih interesa i sposobnosti potencijalno darovitog djeteta na način koji je primjenjiv u odgojno obrazovnoj praksi i svakodnevnom životu.

Kratak prikaz iz prakse kao uvod u temu i primjer individualizacije u radu s djecom koja je podjednako korisna odgajateljima i roditeljima. Cjeloživotno učenje, spremnost na rizik i promjenu, uvažavanje i tolerancija različitosti i uključenost, preduvjet je u radu koji podržava razvoj potencijalno darovitog djeteta.

Uputa sudionicima da zamisle jedno dijete za koje pretpostavljaju da je potencijalno darovito, a trenutno im predstavlja odgojni izazov.
Popunjavanje upitnika o djetetovim jakim i slabim stranama, procjena jakih strana prema Gardnerovoj teoriji inteligencija.
Definiranje odgojnog cilja i aktivnosti koje nas mogu podržati u ostvarivanju tog cilja.

Rasprava i eventualno snimke primjera iz prakse.

Kriteriji koje zastupamo u praksi su:

• analiza dječjih interesa i način interakcije sa sadržajem
• određivanje jakih i slabih strana u razvojnom procesu
• individualizirano planiranje ciljeva i razrada aktivnosti (i u odgoju, ne samo u obrazovanju)
• kreiranje prilagodbi okruženja za učenje prema opaženim potrebama djeteta
• praćenje razvojnog procesa.

Slijeđenje ovih kriterija u praksi podrazumijeva partnerstvo djeteta, roditelja i obrazovne institucije. Osobni potencijali svakog djeteta razvit će se ukoliko su osigurani optimalni uvjeti i podrška socijalne sredine. Razvoju osobnih potencijala potencijalno darovite djece važno je posvetiti posebnu pažnju zbog karakteristika osobnosti potencijalno darovite djece.

Kako je biti darovito dijete u Hrvatskoj?

Iako većina ljudi zamišlja darovitu djecu kao zadovoljne, uspješne i vesele pojedince kojima sve ide od ruke, ona su u svakodnevnom životu često usamljena, izložena pritisku da se prilagode drugima i nesretna jer nemaju gdje zadovoljiti svoje interese i potrebe te realizirati svoje potencijale. Naše društvo ne pruža adekvatnu stručnu i osobnu podršku darovitoj djeci. Obrazovne ustanove nemaju dovoljno stručnog znanja ni kapaciteta da se kvalitetno i sustavno pozabave darovitim pojedincima, kojih je u populaciji 2-4%. Darovita djeca su djeca s posebnim potrebama, te od svoje najranije dobi moraju imati odgovarajuću stručnu pomoć kako bi se što bezbolnije socijalizirali i ostvarili svoje potencijale.

Kako se odgojitelji i učitelji nose s darovitom djecom? Što znači biti potencijalno darovit? Koja je razlika između talenta i darovitosti? Kakva je realnost, a kakva budućnost za darovite u Hrvatskoj? Koje sve aktivnosti i područja treba zahvatiti kad se gleda sveukupni razvoj djeteta? Na ta i druga pitanja i teme oko darovitosti pokušat će odgovoriti dva vrtićka i školska psihologa - iz perspektive rada u vrtiću i školi, ali i davanjem izvaninstitucionalne podrške kroz Udrugu „Vjetar u leđa“ koja se isključivo bavi podrškom potencijalno darovitoj djeci.

Pauza za kavu

Projekcija filma

# Naziv Govornik Vrijeme Dvorana
1 Registracija 8:30
2 Otvorenje konferencije Maja Vučić 9:00 WOW dvorana 3
3 Prepoznavanje i poticanje darovitosti od jaslične dobi do polaska u školu Jasna Cvetković Lay 10:00 WOW dvorana 3
4 Darovitost 2.0 - razvojni i poticajni koncept prepoznavanja talenata dr. Szilvia Fodor 9:15 WOW dvorana 3
5 Pauza za kavu 10:45
6 12 talenata - kako ih podržati u spontanoj dječjoj igri i učenju Renata Kubelka 11:15 WOW dvorana 3
7 Igračke u funkciji facilitacije učenja Marinela Ivić 11:50 WOW dvorana 3
8 Unutarnji svijet darovite djece Tea Knežević 12:10 WOW dvorana 3
9 Interaktivna diskusija Svi sudionici 12:45 WOW dvorana 3
10 Pauza za ručak (u organizaciji sudionika) 13:00
11 Potencijalna kreativnost djece i mladih – razumijevanje, poticanje, mjerenje dr. Jasna Arrigoni 14:00 WOW dvorana 3
12 Studija slučaja DV Lojtrica: Darovito dijete istražuje svijet - integracija darovitog djeteta u redovni program Petra Gotal 14:00 Boutique dvorana 4
13 DV Cvit Mediterana: Iskustva u radu s potencijalno darovitom djecom Mirjana Bakotić 14:30 Boutique dvorana 4
14 Okrugli stol dr. Jasna Arrigoni, Marina Karavanić, Renata Kubelka, Josipa Jambrek; moderator Sanja Sharairi 14:45 WOW dvorana 3
15 DV Petar Pan: Poticanje kreativnog i kritičkog mišljenja Marcela Draganović 15:00 Boutique dvorana 4
16 Poticajan roditelj, darovito dijete Iva, Ranko, Lovro i Filip Smiljanić 15:15 WOW dvorana 3
17 DV Špansko: Uloga odgojitelja/roditelja u poticanju kreativnosti i razvoju potencijalno darovite djece Suzana Kovačić 15:30 Boutique dvorana 4
18 Kako je biti darovito dijete u Hrvatskoj? Ksenija Ranogajec Benaković  i Tomislav Goldin 15:40 WOW dvorana 3
19 Pauza za kavu 16:00
20 Projekcija filma 16:30 WOW dvorana 3

Sponzori

Jana

Medijski sponzori

Roditelji.hr

Stručni pokrovitelji